+385 (0)1 58 11 196 info@event-horizon.hr

Kako se pripremiti za 4. industrijsku revoluciju?

Digitalizacija poslovanja i pametne tvornice

4. industrijska revolucija

by | May 21, 2018 |

4. industrijska revolucija ili Industry 4.0. označava razdoblje u kojem se razvijaju platforme za digitalizaciju tvornica i generalno digitalnu revoluciju poslovnih procesa.

Takve platforme čine skup digitalnih (softveri – aplikacije) i tehnoloških (uređaji) proizvoda, koji kreiraju umrežen sustav sa beskonačnim funkcionalnostima. Kada govorimo o tehnološkim uređajima, mislimo pritom na pojam tzv. Internet stvari (Internet of things). Internet stvari čini raspon modernih tehnoloških uređaja kao što su senzori, mjerači, satovi, pametni telefoni, skeneri, čitači i sl., spojenih na mrežu. Takvi komuniciraju sa softverom-aplikacijom, te komuniciraju međusobno. Više o Internet stvari čitajte na našem blogu. Digitalni dio čine aplikacijski modeli koji sadrže algoritme za učenje (AI – umjetne inteligencije), i algoritme za optimalno spajanje svih uređaja, te njihovo prilagođavanje okruženju u kojem se odvija digitalna transformacija.

Tvornice koje žele održati korak sa globalnom konkurencijom, primorane su razmišljati o uvođenju tehnologije i pametnih uređaja u svoje proizvodne pogone. Kako je svaka tvornica na neki način specifična prema internoj organizaciji, tako se i projekti kreiranja pametnih tvornica trebaju odvijati u više faza koje uključuju snimanje stanja, izrada plana , implementacija te testiranje sustava.

Digitalna transformacija i prijelaz na robotizirane proizvodne pogone, prožima se kroz sve dijelove sustava i kroz sve procese u tvornicama. Slika:

Kako je najbolje započeti prijelaz iz dosadašnjeg načina poslovanja u kreiranje pametne tvornice?

Implementacija u manjim intervalima, koja omogućava objim stranama, (tvornica i IT tvrtka) da se upoznaju sa potencijalom suradnje, izazovima, rizicima i da kreiraju zajedno kratkoročne i dugoročne ciljeve. Prijelazi na digitalizaciju i korištenje nekih novih uređaja mogu biti u dijelovima sustava koji nisu direktno vezani za proizvodnju (skladište, zalihe, nabava). Ovdje su rizici testiranja niži, i mogu se lakše podijeliti na manje segmente.

Proces pretvorbe tvornice u pametnu tvornicu sastoji se od nekoliko etapa. Njihova širina i trajanje ovise o mnogim faktorima. Prije svega, kvalitetna komunikacija između svih sudionika. S gledišta tvornice koja implementira tehnologiju, nužno je da se rukovodeći kadar što bolje upozna sa današnjim trendovima u njihovoj industriji te generalno tehnologijom.
Za softversku tvrtku koja nudi tehnologiju i koja implementira rješenje, nužno je da upozna procese koji se odvijaju u tvornici, problematiku industrije i trendove.

Izazovi koji se pojavljuju u transformaciji tvornica u pametne tvornice

1. Nepoznavanje tehnologije i čvrsti temelji u dosadašnjem načinu rada – strah od nepoznatog

2. Prilagodba ljudi na novi način rada (procesni tijekovi), koji su u jednoj razini nužni. Iako se pametnim uređajima olakšava puno toga, početni zamah i prijelazno razdoblje donosi izazove.

3. Procjena isplativosti ulaganja i benefita koji se kreiraju prilikom definicije projekta. Analize i izvještaji koje generiramo nakon skeniranja početnog stanja, pomažu u kreiranju bolje slike o tome kako digitalizacija proizvodnje može koristiti.

4. Prilagodba na “digitalni pogled” gdje je nužno povjerenje u aplikaciju i prepuštanje da proizvodni proces u određenom dijelu bude digitalno kontroliran

5. Komunikacija između implementatora tehnologije (softverka tvrtka) i klijenta (tvornice) koja treba biti na visokom stupnju. Pouzdanost, tijek bez većih prekida, otvorene konstruktivne i argumentirane prirode. Ovakvom komunikacijom implementator tehnologije treba postići maksimalno razumijevanje klijentove situacije i problema na koje klijent nailazi u svojoj proizvodnji.

6. Pitanja sigurnosti podataka koji se digitalizacijom proizvodnje masovno generiraju.

Što to pametne tvornice imaju?

Integraciju Iot uređaja

Integraciju tehnoloških uređaja iz područja IoT (Internet of things), sa ERP-aplikacijama te srodnim softverima za praćenje proizvodnje. Uređaji se implementiraju ovisno o tipu proizvodnog pogona i vrsti industrije, te problematici koja se javlja u proizvodnim i poslovnim procesima. To mogu biti senzori za kretanje, temperaturu, prepoznavanje količine, identifikaciju artikala i slično.

Machine learning

Softverska podrška uz machine learning koncept, odnosi na softvere koji sadržavaju aplikacijske modele koji koriste umjetnu inteligenciju kreiranja algoritama na temelju dobivenih podataka. Time dobivamo predikcijske funkcionalnosti softvera. Tehnologija prikupljanja podataka pomoću Internet stvari (Internet of things) omogućava stalni priljev novonastalih događaja koji se prema zadanim parametrima pretvaraju u informacije koje postaju ključne za donošenje poslovnih odluka. Ako svaki podatak koji nastaje, dolazi u pravom trenutku do korisnika, odluke kojima se usmjerava poslovanje postaju brže i preciznije.

Autonomni roboti

Autonomni roboti – obavljaju zadaće s visokim stupnjem autonomije odnosno nevezanosti za vanjsku kontrolu. U svakodnevnom životu ih susrećemo u robotima za čišćenje, a poznata je uporaba u svemirskoj industriji. U tvornicama koje teže transformaciji u pametne tvornice, strojevi postaju potpomognuti robotskim uređajima koji zamijenjuju ljudski rad, ili se roboti postavljaju kao posebne jedinice za obavljanje radnji koje su dosad uključivale više strojeva i ljudi.

Proširena stvarnost

Proširena stvarnost – predstavlja spoj virtualne projekcije koja se naslanja na realnu sliku, vidljivu kroz razne uređaje kao što su virtualne naočale i pomagala (slušalice, rukavice s bežićnim vezama). U pametnim tvornicama ona nam pomaže u kreiranju novih produkata, oživljavanju projekata. Tijek kojim se kreira proširena stvarnost jest:

Input preko senzora i kameri projekcija prve slike  procesuiranje virtualnih elemenata  refleksija proširene stvarnosti.

Simulacije

Simulacije – prije smo spomenuli da tehnologija prikupljanja podataka pomoću Internet stvari omogućava stalni priljev novonastalih događaja. Takvi događaji mogu se prema zadanim parametrima pretvoriti u razne informacije. U tom smislu funkcioniraju simulacije u pametnim tvornicama. Nakon što je sustav upoznat ulaznim i izlaznim informacijama, moguće su razne projekcije mogućih događaja. Tako primjerice možemo kreirati projekciju cijena finalnog produkta, ako dolazi do pada ili rasta cijene određenog inputa. Možemo simulirati proces proizvodnje ako određeni korak proizvodnog procesa zamijenimo nekim drugim korakom (promjenom stroja, dodavanjem neke akcije i slično).

Svaka tvornica ima svoje specifičnosti. One se ogledaju u trenutnom korištenju tehnologije u proizvodnji, spremnosti ljudskog potencijala za učenjem, planovima ulaganja te managmentu tvrtke koja je u procesu transformacije.

0 Comments

info@event-horizon.hr

+385 (0)1 58 111 96

Savska 41, Zagreb